Škrlet (istoznačnica: ovnek žuti, osukač, maslec) je sorta bijelog grožđa nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama Moslavina i Pokuplje (gdje je i NN 159/04. uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je škrlet na tim područjima samonikla (autohtona). Prvi opis ovog kultivara objavljen je u Gospodarskom listu (u izvješću Trsovi Hrvatske), 1856. zaslugom Ljudevita (Farkaša) Vukotinovića. Srednje je otpornosti na pepelnicu (lug) i peronosporu (plamenjaču), a dobre na sivu plijesan. Sadržaj šećera u grožđu u pravilu nije visok (obično oko 16 %, a samo u dobrim godinama dostigne i 18 %), ali je zato sa sadržajem kiselina bogata (od 8 pa i do 11g/l). Izuzetno ugodna aroma i skladan okus ovoga vina kada je ono proizvedeno u skladu sa odgovarajućim tehnološkim postupkom i iz zrela i zdrava grožđa, kojemu je proizvodnja ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih pod imenom moslavački škrlet, daju mu za pravo da u tom smislu napreduje i da se uskoro uvrsti među vrhunska.

Škrlet bijeli

Autohtona sorta Škrlet bijeli (Vitis vinifera L.)

Sinonimi za ovaj kultivar su ovnek žuti, ovnek slatki, škrlet tusti, škrtec itd. Autohtoni kultivar Moslavine i Pokuplja, a proširen je i na Vukomeričkim goricama i na području Prigorja. Ime škrlet potječe od njemačke riječi scharlach (šarlah), to je osip kože crvenim mrljama, a i bobice škrleta u punoj zrelosti na sunčanoj strani dobiju ljubičasto-crvenkaste pjegice, pa cijeli grozd izgleda kao da se osuo crvenkastim mrljama.

Bujnog je rasta, neredovite rodnosti zbog slabije oplodnje, sklon osipanju cvata i rehuljanju grozda, pa je zbog toga preporučljivo pinciranje prije cvatnje čime se može povećati prinos 10 do 30% bez značajnog utjecaja na kakvoću. Učinak pinciranja poslije cvatnje znatno je slabiji. Druga alternativa je lisna primjena mikroelementa bora prije cvatnje. Srednje dobre otpornosti na peronosporu i pepelnicu, a dobre otpornosti na sivu plijesan zbog rastresitog grozda. Kod većine sorti rodni pupovi na lucnju su od 5 do 8 pupa, međutim po tom pitanju škrlet je specifičan jer su kod njega rodni pupovi od 8 do 11-tog. Stoga je najbolje u rezidbi ga srednje opteretiti, tako da se ostavlja jedan lucanj s 8 do 11 pupova i dva reznika s 2 pupa.

Vino je bistro, svjetlo žućkaste boje s nijansama zelene, dobre kakvoće, ali ponajprije od zdravog i zrelog grožđa s dobrih južnih položaja. Nakupljanje šećera u bobicama grožđa uglavnom nije veliko, obično oko 16%, samo u iznimno dobrim godinama na određenim položajima može nakupiti i do 18% šećera, ali je zato ukupna kiselost dosta visoka od 8 do 11 g/l.

Kvalitetno vino Škrlet odlikuje nizak sadržaj alkohola (9,7-11,5 vol.%) i nešto viši sadržaj ukupnih kiselina (5,4-8,0 g/l) što ga čini osvježavajućim, pitkim i laganim vinom.
Vino je puno, zaobljeno, kiselkasto, lagano cvjetnog mirisa, s izraženom finom, nježnom, nenametljivom specifičnom sortnom aromom.

Najbolje ga je posluživati i uživati u njemu uz sve vrste ribljih jela, jela od bijelog mesa i tjestenine te uz pikantna jela, temperatura serviranja je 10-12°C.

Mirela Trdenić, dipl. ing..